klikni da slusas radiogora
 listen listen listen listen

Trenutno na web sajtu imamo gosta
 

Dajte vas komentar
Goranci traže prava na Kosovu
Pelivani Djuner on 08/05/2007 at 9:37am (UTC)
 Goranci traže prava na Kosovu
15. januar 2006. | 11:46 -> 17:53 | Izvor: FoNet
Skoplje -- Predstavnici zajednice Goranaca sa skupa u Skoplju zatražili uključivanje u pregovore o budućem statusu Kosova.


Dragaš, Gora, Kosovo, ?
Predstavnici Goranaca iz centralne Srbije, sa Kosova, iz Albanije i Makedonije su usvojili rezoluciju, kojom traže i priznavanje statusa manjine, uz jezičku i kulturnu autonomiju područja Gora, na jugozapadu Kosova.

Predsednik Saveza Makedonaca islamske veroispovesti Ismail Bojda je precizirao da će se zahtevati da u novom ustavu Kosova Goranci dobiju status manjine, kao Makedonci Muslimani, a od vlasti u Skoplju se zahteva priznavanje državljanstva po poreklu, poboljšanje putne infrastrukture prema području Gora, ozvaničenje privremenog graničnog prelaza Strezimir - Restelica, otvaranje kulturnog centra u Dragašu.

Predstavnici Goranaca su, na sastanku koji je održan u subotu, izneli stav da i posle utvrđenja budućeg statusa na Kosovu treba da ostanu međunarodne vojne i civilne strukture, kao garant dogovorenog rešenja i zaživljavanja demokratije.

Kako je istaknuto, na području Gora pre 1999. godine je živelo više od 24.000 Goranaca, a sada ih je na Kosovu ostalo manje od 7.000, što je samo jedan u nizu surovih primera o teškoćama sa kojima se susreću u oduženom procesu povratka prognanog stanovništva.
 

O Gorancima
Pelivani Djuner on 08/05/2007 at 9:31am (UTC)
 Goranci su mala etnička zajednica, slovenskog porekla, a islamske vere, čija je postojbina opština Gora i sela u njenoj okolini na krajnjem jugu Kosova i Metohije. Goranci su najduže odolevali islamizaciji, o čemu govori činjenica da je poslednja hrišćanka sahranjena u Brodu 1875. godine. Maternji jezik im je srpski, a zavičajni goranski. Istorijski su vezani za Srbe i Srbiju.
Da li su i Goranci odlazili sa Kosmeta posle 1999. godine?
Naravno. Popis iz 1991. godine evidentira na Kosovu 17.000 stanovnika u 19 naselja, a sada, prema podacima OSCE, tamo živi manje od 8.000 Goranaca. U sukobima 1999. godine poginulo je i nestalo više Goranaca nego u prvom i drugom Svetskom ratu. Posle dolaska Kfora, postali su građani drugog reda, pa se, zbog opšte nesigurnosti, nastavlja iseljavanje. Nacionalna struktura je drastično izmenjena. U Dragašu je bilo 90 procenata Goranaca, a sada ih je samo oko 10 procenata u odnosu na albansko stanovništvo. Pred očima predstavnika međunarodne zajednice Goranci su zlostavljani i tučeni. Oduzeti su im stanovi i kuće, a stočni fond je potpuno uništen ili pokraden.

U kom pravcu migrira stanovništvo?
Najveći broj ljudi ide u Srbiju, a mali procenat u Makedoniju. Međutim, paradoks je da u ovom trenutku ima 2.500 Goranaca koji su migrirali u inostranstvo. Goranci su se uvek vraćali u Goru da bi očuvali svoj nacionalni identitet. Sada nema mogućnosti za povratak. U Srbiji niču nova naselja Goranaca - u Kotežu, Borči, Padinskoj Skeli... Pokušavaju da se grupišu da bi sačuvali svoj etnos jer ne mogu da se vrate u zavičaj.
Kako Goranci vide svoje mesto u novom statusu Kosova?
Teško je pretpostaviti na koji način će se ostvariti princip multietničnosti na Kosovu. Albanci su u proteklih sedam godina pokazali da ne mogu da poštuju druge zajednice. Međunarodne snage ih, s druge strane, ni na koji način nisu zaštitile. Eventualna nezavisnost Kosova bi sigurno dovršila proces migracija svih nealbanskih zajednica. Nije lako pretpostaviti kako bi funkcionisao model decentralizacije. Goranci u tom slučaju neće tražiti formiranje opštine, već samo vraćanje opštine koju su imali. Veliki problem bi predstavljala i činjenica da bi ta opština bila u albanskom okruženju.

Da li su Goranci uključeni u pregovore o statusu Kosova i Metohije?
Mi smo želeli da se u proces pregovora kao naš predstavnik uključi stručna osoba koja poznaje karakteristike naše etničke zajednice, pri čemu nismo insistirali da to bude Goranac. Među srpskim naučnicima i diplomatama ima puno ljudi koji poseduju respektabilan nivo znanja. Ipak, želeći da nam maksimalno izađe u susret, stručni tim je u svoj sastav uključio i jednog mladog i ambicioznog Goranca.
Ipak, čini mi se da se u pregovorima, a i javnosti sve manje pominje sudbina drugih zajednica sa Kosova i Metohije.

Kako vidite budućnost Kosmeta?
Pred Gorancima je period neizvesnosti, kao i pred Srbima, ali čak i ako ostvare svoj dugogodišnji san, mislim da ni Albancima neće biti dobro. Državu će izgraditi na nezdravim osnovama.
Na Kosovu je jedan turcizam ušao u jezik svih etničkih zajednica - "aram", što znači da će nešto što je silom uzeto doneti samo nesreću novom "vlasniku".

Snežana Čelić
 

Zurapi: Goranci traže bugarsko državljanstvo
Pelivani Djuner on 08/05/2007 at 9:24am (UTC)
 Rustem Ibiši, predsednik građanske inicijative Gora, demantuje da je na Kosovu osnovana Bugarska nacionalna zajednica


Zurapi: Goranci traže bugarsko državljanstvo




Dragaš, Priština, Beograd - Poslanik Građanske inicijative Gora u privremenoj Skupštini Kosova Rustem Ibiši demantovao je juče vest da je na Kosovu i Metohiji osnovana Bugarska nacionalna zajednica, čiji su pripadnici građani Sredačke Župe i Gore na Šar planini, a koja je registrovana kod Unmika. Ibiši takođe tvrdi da podatak da "200 Goranaca do sada primilo bugarsko državljanstvo nije tačan".
- Građani Gore najneprijatnije su bili iznenađeni vešću koju su čuli preko RTS da je na KIM formirana Bugarska nacionalna zajednica koju sačinjavaju muslimani iz Sredačke Župe i mi, Goranci iz Gore. Mi nikada nismo imali problem, niti smo tražili promenu nacionalnog identiteta. Odgovorno tvrdim da takva zajednica ne postoji, niti je registrovana kod Unmika - izjavio je Ibiši za Danas.


SANDA RAŠKOVIĆ - IVIĆ: Manipulacija manjinama



- Prema podacima KC sa terena o goranskoj zajednici, samo se dvoje ljudi izjasnilo kao Bugari. Nema govora o bugarskoj manjini od 200 pripadnika. Reč je zapravo o tome da je konsultativni tim, sastavljen od predstavnika manjina, uz pregovarački tim kosovskih Albanaca, sličan onom Miloševićevom u Rambujeu i služi da prikaže multietničnost na KIM. Radi se o manipulaciji manjinama. Da citiram Mareka Novickog koji je nedavno rekao da "ništa što se tiče odnosa kosovskih Albanaca prema manjinama, naročito srpskoj, nije se promenilo od 1999. do sada" - izjavila je za Danas Sanda Rašković - Ivić, predsednik Koordinacionog centra SCG i Srbije za KIM i član državnog tima za pregovore o budućem statusu Pokrajine.



Prema njegovim objašnjenjima, muslimani iz Sredačke Župe 3. jula 2004. formirali su i registrovali kulturno-prosvetno društvo Bugarski muhamedanac, na čijem je čelu Fikret Karadolani, ali u njemu nema Goranaca.
- Karadolani mi je potvrdio da je cilj Društva kulturna i prosvetna saradnja sa Bugarskom. Da je neko tražio bugarsko državljanstvo ili pasoš, to bi se ovde znalo. Ovo je manipulacija goranskom zajednicom o čemu ćemo obavestiti Koordinacioni centar SCG i Srbije za KIM. Osim toga imamo i koordinatora koji je upoznat sa stanjem na terenu, tako da ne znamo odakle ovakve informacije - kaže Ibiši.
Vest o osnivanju Bugarske nacionalne zajednice stigla je od Zećira Zurapija, opštinskog koordinatora u Dragašu, koji je za KIM Radio iz Čaglavice u subotu izjavio da su "pre dva meseca građani Gore počeli da podnose zahteve za dobijanje bugarskog državljanstva."
- Osnovni motiv Goranaca za ovaj postupak je nesmetano kretanje po zemljama zapadne Evrope. Ljudi koji su zainteresovani za dobijanje bugarskog državljanstva dobijaju uverenje od Građanske inicijative Gore, partije goranske zajednice koja je zastupljena u kosovskom parlamentu. Sa potvrdom da su Goranci odlaze u Sofiju gde podnose zahtev za izdavanje bugarskog pasoša. Posle toga čekaju četiri do šest meseci i na kraju dobiju bugarski pasoš. Broj onih koji su dobili pasoše je blizu 200 - tvrdi Zurapi.
Zurapi kaže je "u više navrata skrenuo pažnju predsedniku Građanske inicijative Gora Rustemu Ibišiju da će Goranci dobijanjem bugarskog izgubiti državljanstvo matične države SCG". On naglašava da Goranci nisu jedini koji traže bugarsko državljanstvo.
- Postoji veliki broj Muslimana iz Sredačke Župe koji su takođe podneli zahteve i po mojim saznanjima oni su formirali takozvano Kulturno prosvetno društvo islamiziranih Bugara na Kosovu - rekao je Zurapi.
Nikolaj Kolev, šef Bugarske kancelarije u Prištini, u intervjuu KIM Radiju potvrdio je da je u više navrata razgovarao sa predstavnicima Građanske inicijative Gora, ali nikada nije bilo reči o njihovom dobijanju bugarskog državljanstva.
- Pitanje bugarskog državljanstva regulisano je zakonom - rekao je Kolev.
On konstatuje da "u poslednje vreme zbog naglog porasta autoriteta Bugarske, raste i interesovanje za dobijanje bugarskog državljanstva".
- Bugari, bugarska plemena, došli su iz Azije. Jedan deo je završio u današnjoj Bugarskoj, a ostali delovi su došli do Kosova, Crne Gore i Sicilije, u Italiji. U Sredačkoj Župi formirano je Kulturno-prosvetno društvo "Bugari-Muhamedani". Bugarska u tome nije učestvovala, jer ima principijelan stav po pitanju KIM, a to je pronalaženje trajnog rešenja između Beograda i Prištine koje će uticati na stabilnost čitavog regiona - istakao je Kolev, prenosi B92. J. Tasić
 

Goranci strahuju za svoj identitet
Pelivani Djuner on 08/05/2007 at 9:18am (UTC)
 Makedonski nacionalisti u pregovorima oko granice traze kosovsku opstinu.

Pise: Adriatik Kelmendi iz Dragasa

Poput deteta cije misljenje roditelji ignorisu u borbi za starateljstvo, kosovska opstina Dragas posmatra s nezadovoljstvom dok Makedonija i Jugoslavija vode pregovore oko granice.

Ove dve zemlje koje su se odvojile 1991.godine, prepiru se jos od Drugog svetskog rata oko etnickih korena Goranaca u opstini Dragas, koja se nalazi u uskom raskolu izmedju makedonske i jugoslovenske granice. Svaka od ovih zemalja tvrdi da su Goranci njeni. A Goranci su umorni od dugog brakorazvodnog spora i osecaju da i sami imaju pravo da odlucuju.

Posle svadje koja traje poslednjih deset godina oko zajednicke administrativne granice nasledjene od Titove Jugoslavije, izgleda da su Beograd i Skoplje na uzajamno zadovoljstvo konacno postigli dogovor.

Medjutim, Goranci nisu zadovoljni nacinom na koji su se odvijali pregovori oko granice, s obzirom da oni u njima nisu ucestvovali. Zvanican razlog za to je sto Kosovo i dalje ostaje konstitutivni deo Jugoslavije.

Lokalno stanovnistvo kaze da je njihovo iskljucenje iz pregovora apsurdno, jer se deo sporne granice nalazi izmedju Makedonije i Kosova.

Oni su narocito uzmemireni zbog velike paznje koju su skopski mediji poklonili zahtevima makedonskih nacionalista koji tvrde da polazu pravo na delove opstine Dragas. Nije slucajno sto se ovi komentari i izvestaji stampe pojavljuju uoci potpisivanja sporazuma o uzajamnoj granici izmedju Makedonije i Jugoslavije, 23.februara.

Nacionalisti u Skoplju procenjuju da etnicko makedonsko stanovnistvo cini znacajan procenat lokalnog stanovnistva. Goranci odbacuju ove tvrdnje. Vecina njih sebe smatra Bosnjacima. Oni se pozivaju na popis stanovnistva iz 1990.godine i tvrde da je lokalno stanovnistvo 50 odsto muslimansko, 30 odsto srpsko, a 20 odsto albansko.

Iz svoje kuce u Krusju, koja je uredjena u tradicionalnom muslimanskom stilu, predsednik Partije za demokratsku akciju, PAD-SDA, Sadik Idrizi kaze da je iznenadjen ponasanjem makedonskih nacionalista. On kaze da neki od njih prelaze granicu sa Kosovom pokusavajuci da izazovu nerede.

"Ja sam Bosnjak, oko toga nema spora", rekao je Sadik koji kaze da predstavlja vecinu Goranaca. "Nisam ni Makedonac, ni Srbin, ni Albanac koji je primio islamsku veru".

Sadik, koji vec duze vreme istrazuje kulturu i jezik Goranaca, kaze da se lokalni dijalekat bazira na makedonskom u kome ima albanskog i rumunskog uticaja.

"Mnogi su do sada pokusavali da kazu da smo njihovi, ali mi smo Goranci i nasa je zemlja Gora-Kosovo", kaze Harun Asllani, potpredsednik opstine Dragas.

Asllani, koga su pojedinci nekada optuzivali da je prosrpski nastrojen, kaze: "Makedonci i Srbi mogu da kazu sta hoce, ali mi smo muslimani iz turskih vremena, ne verujem da bilo ko ovde misli da Gora treba da pripadne Makedoniji".

Lokalni albanski lideri dele brigu Goranaca oko mogucih izmena granice. "Niko nema pravo da vodi pregovore o granici Kosova", rekao je Naim Jerlu, potpredsednik Demokratske lige Kosova.

"Samo mi mozemo da odlucujemo o buducnosti nase zemlje", kaze Ramush Haradinaj, predsednik Saveza za buducnost Kosova, AAK.

Do sada su se oni koji su umesani u spor oko granice uzdrzavali od svakog nasilja. Medjutim, preti opasnost da dodje do eksplozije.

Proslog leta, makedonski vojnici su pomerili granicne stubove nekoliko kilometara unutar kosovske granice sto je dovelo do lokalnih protesta. Kriza je, medjutim, brzo resena. Stubovi su vraceni tamo gde su bili, a ovaj potez naisao je na odobravanje Kosovara i KFOR-a u regionu.

Ujedinjene nacije trenutno vladaju Kosovom kao nekom vrstom protektorata. Za njih je odrzavanje status quo prioritet. UN je protiv bilo kakvog menjanja granica.

Thomas Lubering, portparol Zapadnog sektora KFOR-a u Prizrenu rekao je novinarima 13.februara. "Nema sanse da ce se Gora pridruziti Makedoniji kao sto nece doci do prisajedinjenja doline Preseva Kosovu".

Medjutim, pitanje je da li ce se o ovom diskutovati tokom pregovora Makedonije i Jugoslavije o uzajamnoj granici. Interesi, Goranaca, kao i mnogih balkanskih manjina, verovatno ce za sada biti zanemareni.

Adriatik Kelmendi je dopisnik IWPR.
 

Goranci na forum
Pelivani Djuner on 08/05/2007 at 9:06am (UTC)
 Dali je doticni gospodin svestan sta je napisao?Hocu samo damu kazem da Goranci nisu izmisljenja nacionalna manjina nego ih vi (Albanci) asimilujete dabi ste pokazali davas je sve vise.Setite se samo popisa sedamdesetih i osamdesetih kada su pitali u Beogradu ,, odakle naglo i ojednom dase povecao broj Arnauta(nema ljutnje to sam ja zapamtio od mog dede a on je isto bio Goranac a on isto od njegovog dede)svi koji su se izjasnili kao Goranci visre ptikazali dasu Arnauti ,visre tad imali vlast u ruke. A sada nas jos ubijate i proterujete samo sto necemo da prihvatimo Albanski kao sluzbeni jezik i ukidate nam skole na Srpskom( premijer B.REDJEPI). Zasta van sluzi ta titula.Znajte da nikada necete uspeti danas asimilujete,nikada. SLOBODNA GORA. Laite sebe a nemojre druge lagati.
(sacir sacirovic, 27.08.2005. 20:40)

mije sme GORANCI i samo GORANCI ni sme ni srbi ni albanci ni turci .....................,we are GORANI,WELCOME TO GORA, bidi samo svoj goranac,ostaj kucica neka lajet,srbi i albanci ZIVIO ZELENA GORA
(alexandros stilos, 27.01.2006. 19:40)

selam braca , netrebe nikoj da ni zbori so sme mije niti da se mesae ! mije sme goranci i zauvek ce osaneme , i neslusajte gluposti so zbori insan , nikoj nezneje tacno mozet samo da izmislet nesto a nikoga da go potvrdet samo nekue cinjenice ... BIDI GORANEC I PONOSAN .. selam aleykum svim nasincim vo svet .
(Abdel, 21.03.2006. 11:43)

ja bi podrzif nase drugari oja so napisalje da sme mije GORANCI i da ne ce ne unistet nikada jer mije sme neunistif narod NEMOZE NAM NIKO NISTA
(deki, 05.06.2006. 01:01)

Goranac je goranac.Ali u celoj sustini znase da su goranci al odakle im poreglo.Normalno da nema asimilacije ali je jos bola albanizacija naroda jer su bliski njima nego srbima.Ali se jos mozda narod plasi na opredeljenja ili neka druga sila je u pitanje i sam narod vise nebi zno gde da krene a gde da stane jer su posledice velike na svakoj streni gledajuci malo i raniju situacijeu goranaca koliko su napustili goru otisli tad u turskoj, bugarskoj i svugde[madjiri] to je znak da su nas uvek maltretirali i mnogo mucili svakakvi rezimi pokvarenih lidera ovozemalski.BIDI GORANEC NESE SRAMI OD NIKOGO to je moj srdacan pozdrav svima
(Abas Abazi, 06.06.2006. 14:04)
 

Učenici žrtve političkih nesuglasica
Pelivani Djuner on 08/04/2007 at 10:26am (UTC)
 Gëzim BAXHAKU
Već 19 dana učenici, Goranci, iz Dragaša nisu započeli školsku godinu. Problem nije nedostatak prostora niti bezbednost, već nesporazumi koji su nastali pritiscima kojima su prosvetni radnici izloženi, biti ili ne biti deo kosovskog školstva. Većina njih je izabrala da to ne bude, zbog toga najviše ispaštaju oni koji su najmanje krivi - učenici.
Učenici što pre moraju da se vrate u škole, politika mora biti van obrazovnih institucija, a nastavnici moraju da potpišu ugovore jer je to garancija za učenike – poručio je u petak na veoma burnom sastanku u Dragašu savetnik ministra za obrazovanje u Vladi Kosova Defrim Gashi povodom novonastale situacije u ovoj komuni. Najveći broj od oko 1.000 učenika osnovnih škola u gorskom delu opštine Dragaš na krajnjem jugu Kosova, iako je školska godina počela pre dve sedmice, još uvek nisu u školskim klupama. O čemu je reč?
“Mi iz opštinske Direkcije za obrazovanje raspisali smo konkurs za ona radna mesta u prosveti na kojima su radili nekvalifikovani radnici. Tako je na celom Kosovu jer nekvalifikovanim radnicima ugovor traje od 1. oktobra do 31. septembra”, kaže direktor obrazovanja u Dragašu Xhemail Ilijazi.

Njegov zamenik Bajram Hodža, Goranac, dodaje:

“Bio je konkurs raspisan dve nedelje, nije se niko javio. Bojkotuju zato što je i Koordinacioni centar (Vlade Srbije za Kosovo) zapretio da ako budu potpisali, prihvatili i izašli na konkurs da će im biti skinute plate koje su primali od strane Ministarstva Srbije za obrazovanje. Plata je bila duplo veća od one koje smo im mi davali.“

U ponedeljak, 11. septembra, je u centru varoši ispred Osnovne škole “Nazim Berati” oko 50 goranskih učenika jajima i paradajzom je gađalo zgradu Osnovne škole. Zahtevali su da ih niko ne tera da uče na bosanskome jeziku. Sve se ovo jako negativno odražava na svakodnevni život u Dragašu, a pogotovu u Gori, čiji politički predstavnici različito reaguju ovim povodom. Nuhi Tairovci, potpredsednik Demokratske stranke Vatan, čiji je predsednik Sadik Idrizi, ministar zdravstva u Vladi Kosova, o tome kaže:

„Suštinski problem je ovde da deo prosvete, tj. profesori koji ne žele da potpišu ugovor sa kosovskom Vladom odnosno sa poslodavcima. Ovde niko nikoga ne uslovljava da mora da predaje na bosanskome, pa zato ne žele ili nezadovoljstvo zbog toga. Jednostavno se radi o tome da se ne prihvata kosovska reforma i rad po obrazovnim planovima Kosova.“

Alija Abdi, predsednik Glavnog odbora Građanske inicijative Gora (GIG), je sasvim drugačijeg mišljenja:

„Ovo je rezultat neaktivnosti UNMIK-a, jer je GIG ukazivao sedam godina unazad na problem prosvete, ali niko iz UNMIK-a niti Ministarstva Kosova nije pokazao razumevanje, da zbog ovakve neizvesne situacije kakvo je u školstvu i Gore poslednjih mesec dana ode oko 200 porodica.“

Direktor Kancelarije za zajednice u opštini Dragaš Mehmet Hamza, pak, ističe da su prosvetni radnici u ovoj opštini izloženih strahovitom pritisku da ne priznaju institucije Kosova:

„Veliki je pritisak iz Srbije, pretnjama i ucenama, moramo kazati da postoji velika politička aktivnost bivsih struktura, koji žive i rade u Beogradu i koji su došli ovde i vršili su propagandu i pritisak, veoma opasan, na te ljude da ne poštuju institucije Kosova.“

Nastavnici, njih oko 160 u Gori, koliko ih ima na nastavi na srpskom jeziku priznaju da od Beograda dobijaju blizu 500 eura platu. Deir Ilmazi, nastavnik razredne nastave u selu Radeša osim što bi izgubio taj novac pojašnjava iz kojih razloga još ne potpisuje ugovor sa MONT-om:

„Te ugovore ukoliko mi potpišemo nije stvar samo plate iz Srbije, ali sa tim ugovorom mi smo obavezni da pohađamo nastavu po planovima Kosova i posto u tim planovima ima i deveti razred. Međutim, pošto nigde u okruženju nema deveti razred, ta deca nemaju perpspektivu.“

A šta na sve ovo kažu roditelji? Neki, kao Nesim Hodža, otac troje učenika iz Reštelice, najvećeg sela u Gori apeluje:

„Ako nastavnici koji neće da rade neka kažu jednom: nećemo ili hoćemo da radimo da naša deca idu u školu.“

Učenici su najveći gubitnici, kaže Rasim Ramadani iz sela Krstac, na samoj granici sa Albanijom:

„Ja sam kao roditelj zabrinut zbog toga, jer stvarno mislim da dete u ovom slučaju ostaje nepismeno.“

I dok traju nesporazumi, već 19 dana od početka školske godine, učenici u tri od ukupno pet skola na teritoriji opštine Dragaš, na nastavi na srpskom, odnosno bosanskome jeziku ne pohađaju nastavu. Oni su ipak u svemu ovome najveće žrtve.“
 

<-Back

 1  2 Continue -> 


Nasa Anketa


Najnovije vesti RTS

























This website was created for free with Own-Free-Website.com. Would you also like to have your own website?
Sign up for free